Šta su pokazale analize hrane u BiH: Mimo propisa meso i tijesta

Inspekcijske kontrole moraju biti rigoroznije, složni su u zaključku stručnjaci koji se bave kontrolom kvaliteta hrane te nadležni, svjesni da hrana koju proizvodimo, uvozimo i izvozimo mora u potpunosti biti zdravstveno ispravna.

Dvije izvozne afere, s jabukama iz Poljske, koje smo pod markicom „Made in B&H“ pokušali izvesti u Rusiju, te sa 20 tona mesa zaraženog bakterijom ešerihijom koli, mesara „Mujanovići“ iz Sarajeva, koje su i stigle do Turske, uzbunile su i domaću javnost.

S pravom se postavlja pitanje – ako se već prema izvozu odnosimo tako nemarno, jesmo li sigurni da na našim policama domaće (ali i uvezeno) dobivamo sigurno.

Opsežan monitoring

Agencija za sigurnost hrane BiH prošle je godine ispitivala 29.287 uzoraka hrane, od čega je neodgovarajuće bilo njih 1.409 ili 4,81 posto. U skladu s propisima nisu bili uzorci analiziranog mesa, proizvodi od mesa, složena jela i tijesta, a najčešći uzrok neispravnosti je prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija i salmonele.

Direktor Agencija za sigurnost hrane Džemil Hajrić izjavio je da nije riječ o zabrinjavajućim podacima te da nema značajnijih odstupanja u odnosu na prethodne godine. Potvrđuje to i u razgovoru za „Avaz“ i dodaje da je, kada se sve sabere, „pod kontrolom“.

– Mi smo prošle godine proveli opsežan monitoring na prisustvo ostataka pesticida u voću, povrću i prerađevinama, uključujući i ono koje ide u izvoz. Radili smo 195 na 213 aktivnih materija/pesticida. Rezultati su pokazali da su samo na četiri uzorka bili zabilježeni ostaci pesticida iznad dozvoljenog limita. No, unatoč tako malom riziku, inspektori su proveli mjere – kaže Hajrić.

Njegov je zaključak da se Bosanci i Hercegovi ne trebaju previše brinuti kada je sigurnost hrane u pitanju te da nema većih incidenata na tržištu ni mesa ni voća i povrća.

Hajrić: Provodimo mjere

Često i detaljno

Dekan Veterinarskog fakulteta Sarajevo dr. Nihad Fejzić zato insistira na sistemu kontrola. Kada je riječ o mesu, naročito osjetljivoj namirnici, provjere su, tvrdi, česte i detaljne.

– Imate cijeli sistem kontrola. Životinja se prije klanja pregleda, pa na liniji klanja, potom nakon iznošenja iz klaonice. Kontrola transportnih sredstava također je detaljna. To se radi redovno – tvrdi Fejzić i dodaje da je Veterinarski fakultet prije pet-šest mjeseci bio u kontroli klaonice u Travniku gdje je bilo skladišteno meso izvoznika Mujanovića i nije ustanovljena kontaminacija.

No, Fejzić ističe kako i ovaj slučaj potvrđuje da inspekcija mora raditi neprestano.

Fejzić: Sistemske provjere

Sporni med

Čak 53 posto uzoraka meda, kontroliranih krajem prošle godine, odstupalo je od propisa, navodi Džemil Hajrić iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

– Poduzimamo različite mjere kako bismo sveli sve na minimum. Tu će biti mnogo truda, ali radimo s domaćim proizvođačima, uvoznicima, prerađivačima. Prema prvim zaključcima, nije se radilo o namjernom krivotvorenju u svim slučajevima, više o tehničkim i greškama iz neznanja – dodaje Hajrić.

So bez joda

Tokom ispitivana uzoraka pakovanja soli Agencija za sigurnost hrane u prošloj je godini upozorila da neodgovarajući unos joda kod osjetljivih kategorija – trudnica, dojilja i dojenčadi, može imati posljedice po zdravlje. Na bh. tržištu može se naći i so koja nije jodirana, poput himalajske ili crvene, a iz Agencije su najavili izmjenu pravilnika kojom bi se “gurmanske” soli dovele u zakonske okvire.

Be the first to comment

Leave a Reply

%d bloggers like this: